Razinu gospodarske aktivnosti između dviju zemalja, iskazanu kroz obim vanjskotrgovinske razmjene, možemo okarakterizirati kao ekvivalent njihovih bilateralnih i sveukupnih odnosa (ekonomija je determinirana političkim kontekstom). Glavni parametri u vanjskotrgovinskoj razmjeni su, osim već spomenutog obima razmjene, uvoz, izvoz i stopa pokrivenosti uvoza izvozom.
Bosanskohercegovačku robnu razmjenu sa svijetom karakterizira tradicionalno visok trgovinski deficit, koji posljednjih nekoliko godina ima trend rasta, a razlog je u znatno većoj vrijednosti uvezene, u odnosu na izvezenu robu, te, kao tračak optimizma, kontinuirano povećanje stope rasta pokrivenosti uvoza izvozom. Tako je bilo i u prethodnoj godini (2021.) za koju postoje ažurirani podaci od strane Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, gdje su tamošnji „stručnjaci“ stavili akcent na procentualno povećanje obima robne razmjene, ali i izvoza, te uvoza. Naravno, sve to estetski lijepo izgleda, ali stvarna slika je dijametralno suprotna od one koju se željelo prikazati. Prvo je akcentirano procentualno povećanje izvoza, i to za 35% u odnosu na 2020., dok je uvoz porastao za „samo“ 27,5% u odnosu na prethodnu godinu, što je za posljedicu imalo i ukupan rast robne razmjene, i to za 30% u odnosu na 2020. godinu.
Međutim, ako ove procente pretvorimo u apsolutne iznose dobiti ćemo pravu sliku vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine sa zemljama svijeta. Ukupan izvoz, u recentnoj 2021. godini, iznosio je 14,6 mlrd KM, što je uvećanje od 3,8 mlrd KM (u odnosu na prethodnu godinu), dok je uvoz porastao na 21,9 mlrd KM, odnosno imao je rast od 4,7 mlrd KM. Sve navedeno imalo je za posljedicu rast ukupnog obima robne razmjene od 8,5 mlrd KM (ukupno 36,5 mlrd KM), te, što je zasigurno najindikativniji pokazatelj, rast trgovinskog deficita od 937 mil KM (povećanje od 14,7% u odnosu na 2020. godinu). Jedini ohrabrujući podatak, u čitavoj prezentaciji Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, zasigurno je povećanje pokrivenosti uvoza izvozom, u odnosu na prethodnu godinu (66,6%).
Najznačajniji bh. vanjskotrgovinski partneri su, već po tradiciji, Europska unija i zemlje CEFTA-e, ako promatramo regionalne grupacije, dok je najveća robna razmjena ostvarena sa Republikom Hrvatskom, uzevši u obzir države pojedinačno. Sa našim zapadnim susjedima ostvarena je vanjskotrgovinska razmjena u iznosu od 5,4 mlrd KM (izvoz je iznosio 1,9, a uvoz 3,5 mlrd KM), te trgovinski deficit od 1,6 mlrd KM. Od zemalja CEFTA grupacije, najznačajniji vanjskotrgovinski partner je Srbija sa kojom je ostvarena razmjena od 5 mlrd KM (izvoz je iznosio 1,8, a uvoz 3,2 mlrd KM), te, već tradicionalno, negativna trgovinska bilanca od 1,4 mlrd KM. Promatrajući ostala tržišta, odnosno treće zemlje, u gospodarskom smislu, najznačajniji bh. partner po obimu razmjene je Turska, sa kojom je ostvarena
razmjena u iznosu od 1,5 mlrd KM i negativan trgovinski deficit od 700 mil KM.
Svakako, kao kuriozitet, treba istaći činjenicu da je u 2021. godini ostvaren suficit sa najjačom ekonomijom Europe – Njemačkom, te Republikom Austrijom, što ukazuje na ambivalentnost u odnosima vanjskotrgovinske razmjene i to BiH vs EU, odnosno, BiH vs zemlje susjedi, to jest, Hrvatska i Srbija. U slučaju Bosne i Hercegovine, teza da je vanjskotrgovinska razmjena eksponent državne vanjske politike – ne drži vodu. Jer, ako je to tako, kako onda objasniti kontinuirano visoki trgovinski deficit sa našim susjednim i prijateljskim zemljama – Hrvatskom i Srbijom (pa i Turskom), osim kroz relativiziranje dvaju temeljnih međunarodnih trgovinskih načela – ravnopravnosti i reciprociteta, te nespremnost bh. vlasti u pogledu prihvaćanja europskih standarda, izraženu kroz neizvršavanje obveza iz međunarodnih trgovinskih sporazuma (SST, CEFTA, SSP). Treba kazati da je Bosna i Hercegovina, prije nešto više od trideset godina, bila dijelom zajedničkog ekonomskog prostora sa Hrvatskom i Srbijom (ex.Yu), pa negativna robna razmjena sa ovim državama, i u takvom omjeru, zasigurno nema uporište u snazi državne ekonomije. Ovu konstataciju temeljimo na analizi vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine sa ovim dvjema zemljama, počevši od prvih trgovinskih ugovora – Sporazuma o slobodnoj trgovini (2020.) i počecima procesa liberalizacije trgovinskih tijekova u ovom dijelu Europe. Početna hendikepiranost, uzrokovana podijeljenim entitetskim tržištem, dodatno je pojačana nepostojanjem Zakona o sustavu državne potpore i konzistentno tome nemogućnošću višegodišnjeg sustavnog dodjeljivanja javnih sredstava.
Sve navedeno stavilo je domaće poslovne subjekte u neravnopravan položaj u odnosu na međunarodne takmace, što je kontribuiralo visokim trgovinskim deficitom. Činjenica da je Bosna i Hercegovina tek 2012. godine usvojila Zakon o državnoj potpori govori sam za sebe (Hrvatska još 2003. godine), a situacija se nije značajnije promijenila ni poslije njegova donošenja, obzirom da su izdvajanja u BiH ispod europskog standarda, i istovremeno ispod standarda susjednih država – nečlanica. Ono što je svakako karakteristično za 2021. godinu je poboljšanje ekonomskih indikatora. Jedan od njih je vanjskotrgovinska razmjena BiH sa svijetom u kojoj se ogleda povećanje izvoza sa svim
vodećim vanjskotrgovinskim partnerima, koje je uzrokovano oporavkom izvoznih sektora BiH, ali i povećanjem uvoza – jedan je od zaključaka stručnjaka iz Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.
Pametni bi rekli – vrag je u detaljima. I u sve većem trgovinskom deficitu.
Piše: Željko Batinović