Bosna i Hercegovina je prije 30 godina, tačnije 2. juna 1993. godine, primljena u članstvo UNESCO-a, Organizacije za obrazovanje, nauku i kulturu Ujedinjenih nacija.
UNESCO je osnovan 1946. godine, osnovni cilj organizacije je da doprinese miru i sigurnosti kroz podržavanje kolaboracije među nacijama kroz obrazovanje, nauku i kulturu kao metod pospješivanja univerzalnog poštovanja pravde, zakona, ljudskih prava i osnovnih ljudskih sloboda.
Od 1972. godine kada je usvojena Konvencija za zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine, do danas je na UNESCO Listu svjetske baštine je upisano više od hiljadu dobara (kulturnih, prirodnih, mješovitih).
Bh. spomenici na Listi svjetske kulturne baštine
Stari most starog grada Mostara prvi je upisan na listu UNESCO-a i na njoj se nalazi od 2005. godine. Stari most na Neretvi u Mostaru sagrađen je između 1557. i 1566, a djelo je osmanlijskog graditelja Hajrudina. Dana 9. novembra 1993. srušen je u jeku agresije na Bosnu i Hercegovinu. Nakon obnove 2004. uvršten je na spisak Svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Kako se navodi na web stranici UNESCO-a, u dolini rijeke Neretve, između brda Hum i podnožja planine Velež, prvobitno se smjestilo naselje, nastalo kao urbana struktura u 15. vijeku na ukrštanju vodnog i kopnenog puta.
Dvije godine nakon Starog mosta, na UNESCO-ovu listu je 2007. uvršten i Most Mehmed-paše Sokolovića, most na rijeci Drini, u Višegradu koji predstavlja jedno od najmonumentalnijih djela arhitekture nastale u razdoblju od 15. do 19. vijeka u Bosni i Hercegovini. Most preko Drine u Višegradu predstavlja remek djelo mostogradnje. Sagrađen je u vremenu od 1571. do 1577. godine po želji i naredbi Mehmed-paše Sokolovića.
Na samitu UNESCO-a u Istanbulu 15. jula 2016. godine donesena je odluka o upisu stećaka na Listu svjetske kulturne baštine. Na listi se nalazi ukupno 30 nekropola, od kojih se 22 nalaze na teritoriju Bosne i Hercegovine, po tri na području Srbije i Crne Gore i dvije na teritoriju Hrvatske. Proces pripremanja dokumenata za upis na UNESCO listu trajao je šest godina, a počeo je u Sarajevu 2009. godine, potpisivanjem pisma namjere o zajedničkoj nominaciji između Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore.
Dobra iz BiH na tentativnoj listi
Dobra iz Bosne i Hercegovine koja se nalaze na tentativnoj listi su prirodno-graditeljska cjelina Jajca, Sarajevo – jedinstveni simbol univerzalne multikulturalnosti – trajno otvoreni grad, historijsko urbano područje Počitelj, prirodno i urbano područje Blagaj, prirodno i historijsko područje Blidinje, prirodno i historijsko područje Stolac, pećina Vjetrenica, prašuma Peručica te Jevrejsko groblje u Sarajevu. Kada je riječ o nematerijalnoj baštini, na Reprezentativnoj listi nematerijalne baštine čovječanstva nalazi se zmijanjski vez i konjičko drvorezbarstvo.
U 2017. godini su u UNESCO-ov Međunarodni registar Pamćenje svijeta upisana i dva dobra dokumentarne baštine – Sarajevska hagada i Rukopisna zbirka Gazi Husrev-begove biblioteke.
Sarajevska Hagada predstavlja izuzetan primjer srednjovjekovne hebrejske dekorativne umjetnosti. To je rukopis napisan na pergamentu, sa nizom vrhunskih ilustracija i spada među najpoznatije i najljepše hebrejske iluminirane rukopise iz srednjeg vijeka u svijetu. Sarajevska Hagada je nastala sredinom 14. vijeka, pretpostavlja se u sjevernom dijelu Španije. 1894. godine, Hagadu je kupio Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, od tadašnjeg vlasnika, porodice Koen. Hagada je 2003. godine proglašena pokretnim nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Kolekcija rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu sadrži 10.561 unikatnih rukopisa, koji su sastavni dio oko 20 000 većih i manjih djela iz islamskih nauka, orijentalnih jezika, lijepe književnosti, filozofije, logike, historije, medicine, veterinarstva, matematike, astronomije i drugih nauka. Najstariji sačuvani rukopis iz ove kolekcije datira iz 1105. godine.
