Katastrofalna godina za ratarski sektor u Bijeljini. U najvećoj bh. žitnici ovogodišnji prinos i kvalitet pšenice je ispod svih očekivanja. Ništa bolja ni cijena. Proizvodnja uništena. Nezadovoljni proizvođači traže hitnu reakciju nadležnih i smanjenje cijene pekarskih proizvoda.
Da jedno zlo nikad ne dolazi samo – pokazalo se i ove godine u sektoru proizvodnje hrane. Loš kvalitet i prinosi ovogodišnjeg roda hljebnog žita prati i nikada niža otkupna cijena.Proizvođači su pored kolapsom.
“Imali smo najskuplju sjetvu, a nikad nižu cijenu otkupa. Nikad i niži rod, što je još veći problem”, ističe poljoprivredni proizvođač Miko Rikanović.
“Očekivanja su iznevjerila. Nema prinosa koji je predviđen. A pored lošeg prinosa problem je i otkupna cijena. Nudi nam se 30 feninga, čak i manje, zavisno od kvaliteta. Međutim, sama proizvodnja je bila istorijski najskuplja”, kaže poljoprivredni proizvođač Ilija Cvijetinović.
Pri formiranju otkupne cijene vlast je nemoćna. Inicijativa za zaštitu domaće proizvodnje u vidu zabrane uvoza i dalje “na stolu”.
“Moramo shvatiti da se radi o berzanskoj robi gdje nijedna država ne može da utiče na cijenu otkupa, u pitanju je slobodna trgovina, kao i s naftom, ne možete reći da neko kupi po određenoj cijeni”, objašnjava Savo Minić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a (SNSD).
“Vlada RS-a se obratila Ministarstvu vanjske trgovine po pitanju zaštitnih mjera, Ministarstvo će pokrenuti postupak i predložiti Vijeću ministara na usvajanje”, navodi Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (SNSD).
Po svemu sudeći – od te mjere ni ove godine neće biti ništa. Loš prinos ne može pokriti domaće potrebe za hljebnim žitom te nas očekuje povećan uvoz. Samim tim upitno je i kolika će biti cijena brašna i pekarskih proizvoda.
“Očigledno je da će morati doći do uvoza pšenice, a pšenica je berzanska roba i cijene će zavisiti od ponude i potražnje. Još ne znamo koja će biti otkupna cijena, tako je i kada je riječ o cijeni pekarskih proizvoda teško bilo šta prognozirati. Za sada su cijene kakve jesu i nadamo se da neće doći do poskupljenja”, govori Radenko Pelemiš, predsjednik udruženja pekara regije Bijeljina.
Ratari su nezadovoljni. Traže od nadležnih da hitno reaguju. Cijena hljeba je, tvrde, bezobrazno visoka. Već dulje vrijeme ukazuju na apsurdno ponašanje vlasti da cijene nafte i goriva prate samo kada idu prema gore i koriste kao razlog za poskupljenja, dok se pad potpuno ignoriše.
“Neke stvari su potpuno nelogične – ako je mala cijena pšenice, zašto je visoka cijena hljeba? Ako je prošle godine pšenica plaćena 64 feninga i hljeb bio 1,80KM, ne vidim zašto je na ovu cijenu pšenice hljeb sada po istoj cijeni?”, ističe Boško Radić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije.
“Ako je sad pšenica 30 feninga, zašto i hljeb nije 90 feninga. Niko ne vodi računa. Mi smo pušteni niz vodu. Kako se ne može reagovati?”, kaže Rikanović.
Osim hljeba, upozoravaju ratari, i ostale prehrambene namirnice su skuplje nego bilo gdje u Evropi. Ovakav disbalans između proizvodnje i tržišta tjera na zatvaranje brojnih gazdinstava. Primjera radi, samo u proteklih pet godina broj registrovanih proizvođača je sa nekadašnjih 16.000 smanjena na svega 2.000.
