U izdanju Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” gradskog društva Mostar iz štampe je izašla nova knjiga “Kule na području Mostara” autora Faruka Taslidže i Ahmeta Kurta. Autori Faruk Taslidža i Ahmet Kurt svojom novom knjigom “Kule na području Mostara”, stambeno-fortifikacijski objekti iz osmanskog doba, u izdanju Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”, Gradskog društva Mostar, naučno su obradili jedan vrlo interesantan i zanemaren segment naše historije i kulture.
Gradnja stambeno-fortifikacijskih objekata (kula) u ruralnim sredinama Hercegovine uobičajena je pojava sigurno već od početka 17, a zatim i tokom 18. i 19. stoljeća. U najvećoj mjeri to se odnosi na sela zapadno od rijeke Neretve i u trebinjskoj nahiji. Izuzetak nije bilo ni mostarsko područje (Grad Mostar) gdje su u toku realizacije ovog projekta detektirane lokacije za ukupno 49 takvih kula, a što sigurno nije konačan broj.
Faktički, od navedenih 49 kula mostarskog područja (područje Grada Mostara) u današnje vrijeme samo su tri u (nestručno) preuređenom stanju, odnosno pogodne za stanovanje. Od čak 28 kula ne postoji ni najmanji fizički trag. Samo je 21 kula od kojih su sačuvani manji ili veći fragmenti. Svega šesnaest porodica u posjedu je zemljišta na kojima su se njihove kule nalazile. Porazna je i činjenica da je trenutno samo jedna kula mostarskog područja (Džabića) uvrštena na listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Sve ukazuje da je nužno aktiviranje postojećih nadležnih institucija kulture.
Samo uz njihov maksimalan doprinos mogu se zaustaviti navedeni negativni trendovi i spasiti barem ostaci ostataka naše vrijedne baštine iz osmanskog doba.
Autori su svojim istraživanjem pokazali sistematičan pristup. Prikupili su bogatu građu, uključujući arhivske dokumente i fotografije, savremene analize i terenska istraživanja. Ovaj sveobuhvatni pristup, kroz predstavljanje kula u sedam topografskih i ekonomskih cjelina, omogućava čitaocima da steknu jasnu sliku o funkciji i značaju kula ne samo kao vojnih objekata, već i kao stambenih prostora koji su odražavali društvene i ekonomske aspekte života u tom periodu. Stil pisanja knjige je pristupačan, a istovremeno i naučno potkrijepljen, što čini knjigu zanimljivom široj publici, uključujući historičare, arheologe, arhitekte i općenito ljubitelje kulture. Dodatno, bogatstvo ilustracija, mapa i fotografija doprinosi vizuelnoj privlačnosti djela i pomaže čitaocima da bolje razumiju arhitektonske detalje i kontekst objekata, a dvojezičnost izdanja omogućit će i svjetskoj čitalačkoj publici da se upozna sa jednim važnim pitanjem iz kulturne i arhitektonske baštine Hercegovine.
Knjiga je napisana uporedno na bosanskom i engleskom jeziku, ima 210 strana, dimenzija 210×250 mm štampanih u boji na finom 135-gramskom papiru i sadrži stotinu fotografija, karata i crteža. Prevod je uradila jedna od najpoznatijih prevodioca naše zemlje na engleski jezik Senada Kreso.
Knjigu je štampala IC Štamparija, Mostar.
Vrijeme i mjesto promocije objaviti će se naknadno.
