Novi udar na džepove građana u Bosni i Hercegovini stigao je s poskupljenjem struje, a sada se nastavlja i rastom cijena drugih energenata. Nabavka drva, uglja i peleta za mnoge je postala pravi izazov. Kako zagrijati domove zimi, građani počinju razmišljati mjesecima unaprijed. Cijena ogrjeva značajno varira zavisno od vremena kupovine, pa je mnogo isplativije obaviti nabavku prije jeseni i zime.
Jedan od građana objašnjava da su se cijene znatno promijenile u odnosu na ranije.
“Sad je malo skuplji, ja sam uzimao kad je bio jeftiniji. Bio je po toni 340, a sad je 420. U peniju je 520. Ja kupujem u maju, junu, svake godine kupim ranije. Moram se na nešto grijati, na šta bilo, bio pelet ili drvo ili ćumur. Plin ne bih, ne volim plin. Drva sam koristio do unazad koju godinu, a i ona su skupa. Vidim ljudi sad kupuju preko 120 maraka su u čutucima, a iscijepana su najvjerovatnije do 150 maraka”, kaže građanin.
Tržište ogrjeva u BiH godinama prolazi kroz oscilacije. Cijena najtraženijeg energenta, peleta, porasla je za do 25% u odnosu na isti period prošle godine, dok oni koji se griju na drva izdvajaju 10% više novca. Potražnja za ugljem je opala, najviše zbog ekoloških razloga, kažu proizvođači.
“Neka prosječna cijena od 450 KM je i dalje prisutna na tržištu i ona će se zadržati negdje do prvog oktobra kada kreću otežani uslovi eksploatacije šume i dostave sirovina za pelet. Oduvijek se razlikovala zimska i ljetna cijena, međutim cijena od 450 KM je od prije četiri godine, prije onih enormnih poskupljenja koja su bila”, objašnjava Goran Ivanović iz Asocijacije proizvođača peleta BiH.
Proizvođači energenata uveliko zavise od izvoza, te svaka promjena na evropskom tržištu odražava se i na kupce u našoj zemlji.
“Radna snaga u velikom omjeru utiče na cijenu finalnog proizvoda, a svakako da i potražnja igra veliku ulogu. Što se više bližimo sezoni grijanja veliki su pozivi, veliki je interes sa tržišta EU. Mi u BiH smo jako oslonjeni na evropsko tržište i ne smijemo to tržište izgubiti”, kaže Muhamed Helać, menadžer kompanije za preradu drveta.
Ostaje pitanje koliko su kućni budžeti spremni izdržati nova poskupljenja. Dok jedni smatraju da je to očekivani trend, drugi upozoravaju da se teret prelama isključivo preko leđa građana.
Građani imaju podijeljena mišljenja.
“Mi koji se grijemo na grijanje šta sad? Bilo gdje da se grijemo, klima, sve je skupo”, mišljenja je jedna građanka Sarajeva.
“Poskupili su troškovi života, pa i to, sasvim očekivano”, smatra drugi građanin.
“Ne može se tu ništa. Oni rade šta god hoće, a nama kako bude”, kaže sagovornica.
Proizvođači pokušavaju održati korak sa stranim tržištem, potrošači balansiraju između sve skupljih energenata, dok jasan odgovor vlasti i dalje izostaje. Bez strateških mjera, svaka nova sezona grijanja postaje test izdržljivosti za građane BiH.
