Rudarenje u BiH, uticaj na zajednice u tranziciji naziv je konferencije koju u Banjoj Luci organizuje Centar za životnu sredinu. Na skupu, kojem su prisustvovali predstavnici ekoloških udruženja i lokalnih zajednica, predstavljena je mapa rudarenja sa 64 postojeća i planirana eksploataciona područja uglja i kritičnih mineralnih sirovina u Bosni i Hercegovini.
Lokalne zajednice nemaju gotovo nikakve benefite od rudarenja i rudnika koje sada koriste privatni investitori, naročito od rudarenja uglja i otvaranja budućih rudnika kritičnih mineralnih sirovina. Takvih lokaliteta u BiH trenutno je 64 i riječ je o postojećim i planiranim eksploatacionim područjima.
Nataša Mazalica, Centar za životnu sredinu
Ljudi koji se tamo nalaze praktično nisu obaviješteni, tako da je proces vrlo netransparentan, a zagađenja su velika jer se ništa ne rješava strateški na nivou entiteta i države, već se ide ad hoc.
Na skupu su prezentovana iskustva lokalnih zajednica na čijim lokalitetima se vrši rudarenje. U Opštini Vareš, kažu u Udruženju građana „Fojničani“, pored postojećeg rudnika, intencija lokalnih i kantonalnih vlasti i investitora je da se otvori još jedan rudnik kroma, iako je po svim kriterijima riječ o izuzetno opasnom materijalu za rudarenje.
Davor Šupuković, UG „Fojničani“
Što se tiče projekta novog rudnika kroma, on bi ugrozio kompletan sliv rijeke Krivaje, te više hiljada stanovnika u slivu Krivaje, uključujući gradove Olovo, Zavidoviće i druge.
Suzana Rajković, UG „Dolina Plive“
Trenutno aktuelna situacija na prostoru opštine Jezero je takva da se sprovode geološka istraživanja. Istraživanja se provode i noću, pod reflektorima. Nalaze se u velikoj blizini domaćinstava, svega oko 100 metara. Trenutno imamo situaciju da je rijeka Jošavka, koja se kroz 2,5 kilometra ulijeva u rijeku Plivu, zagađena otpadnim vodama iz bušotina.
Jedini benefit od rudarenja u BiH imaju investitori. Svi ostali su na gubitku, poručio je stručnjak za energetiku Damir Miljević.
Damir Miljević, stručnjak za energetiku
Koncesione naknade u BiH kreću se između 3 i 5 posto. Koncesije uzimaju isključivo privatni investitori. Recimo, u Kongu, da uzmemo jedan od najgorih primjera, ne možete dobiti koncesiju za rudarenje bilo koje vrste ako 20 posto vlasništva nije unutar države.
Institucije su nezainteresovane za ovakve skupove. Dokaz tome je, naglašavaju organizatori, da se niko od predstavnika institucija nije pojavio na konferenciji posvećenoj rudarenju, iako su bili pozvani.
