Američka ekonomija nije dovoljno snažna da izdrži dugotrajan rat s Iranom, upozorava Financial Times, pozivajući se na analize ekonomista i najnovije pokazatelje tržišta.
Prema riječima ekonomiste EJ Antonija, američko gospodarstvo ne bi moglo podnijeti cijenu nafte od 100 dolara po barelu, što bi bio direktan rezultat eskalacije sukoba na Bliskom istoku.
Rast cijena koji prijeti ekonomiji
Već sada su vidljivi prvi udari: cijena nafte Brent približila se 110 dolara po barelu, dok su cijene goriva u SAD-u značajno porasle u samo mjesec dana. Ekonomisti upozoravaju da bi upravo energenti mogli biti ključni okidač novog inflatornog talasa. Nakon perioda nižih cijena energije tokom 2025. godine, situacija se sada okreće – skuplja nafta direktno povećava troškove života i poslovanja.
Slabi pokazatelji dodatno brinu
Problemi su vidljivi i u realnim ekonomskim podacima:
rast BDP-a smanjen je na svega 0,7%
izgubljeno je oko 92.000 radnih mjesta
veleprodajne cijene rastu brže od očekivanja
Sve to dolazi u trenutku kada rat još nije ni u punom zamahu, što dodatno pojačava zabrinutost analitičara.
Rat koji može uzdrmati globalnu ekonomiju
Strahovi nisu ograničeni samo na SAD. Dugotrajan sukob mogao bi destabilizirati globalna tržišta, posebno ako dođe do poremećaja u transportu nafte kroz Hormuški tjesnac – ključnu rutu za svjetsku energetiku.
Već sada analitičari upozoravaju da rat na Bliskom istoku može izazvati lančanu reakciju: rast inflacije, pad potrošnje i pritisak na kamatne stope širom svijeta.
Politički pritisak raste
U Washingtonu raste i politička nervoza. Visoke cijene goriva mogle bi imati ozbiljan utjecaj na izbore, dok unutar administracije već dolazi do prvih potresa i ostavki povezanih s ratnom politikom.
