Federacija Bosne i Hercegovine ulazi u novu fazu jačanja energetske sigurnosti, kroz razvoj i proširenje skladišnih kapaciteta za naftu i naftne derivate koji bi trebali dostići ukupno oko 220 hiljada kubika.
Riječ je o značajnom infrastrukturnom projektu čiji je cilj povećanje strateških rezervi i stabilnosti snabdijevanja u slučaju kriza ili poremećaja na tržištu. U posljednje dvije godine u ovaj sektor već su uloženi deseci miliona maraka – oko 25 miliona KM u terminal u Blažuju, 24 miliona KM u Bihaću, te dodatna sredstva u nabavku nafte i derivata.
Ključna novina je i model saradnje s privatnim kompanijama, koje će moći iznajmljivati skladišne kapacitete, čime se povećava ukupna količina goriva dostupna na teritoriji FBiH. U takvom sistemu država zadržava pravo preče kupovine, što omogućava brzu reakciju u vanrednim situacijama.
Ovaj pristup dio je šire strategije uspostavljanja robnih rezervi po uzoru na evropske modele, gdje država i privatni sektor zajednički učestvuju u formiranju zaliha. Cilj je osigurati kontinuitet snabdijevanja i spriječiti nestašice u kriznim periodima.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da BiH i dalje značajno zaostaje za zemljama regiona kada je riječ o ulaganjima u strateške rezerve. Dok susjedne države izdvajaju višestruko više sredstava po litri goriva, u FBiH se taj sistem razvija sporije, što utiče na brzinu izgradnje kapaciteta.
U kontekstu globalnih poremećaja na tržištu energije i rasta cijena nafte, jačanje skladišnih kapaciteta postaje ključno pitanje ekonomske i sigurnosne stabilnosti.
U narednom periodu ostaje da se vidi koliko brzo će planirani kapaciteti biti realizovani i hoće li ovaj projekat zaista osigurati veću otpornost FBiH na buduće energetske krize.
