Visoravan Kruzi iznad Livna posljednjih godina privlači sve veći broj domaćih i stranih turista. Livanjski divlji konji postali su jedan od najprepoznatljivijih turističkih simbola ovog kraja, ali rast broja posjetilaca donosi i pitanje koje do sada nije sistemski riješeno – kampiranje na otvorenom.
Na prostranoj visoravni danas nije neobično vidjeti šatore i kampere postavljene na različitim lokacijama. Posjetioci praktično sami biraju gdje će prenoćiti, iako takav način kampiranja nije u skladu s važećim propisima u Federaciji BiH.
Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti FBiH kampiranje definira kao boravak pod šatorom, u kamp-kućici, kamp-prikolici ili drugoj odgovarajućoj opremi za smještaj na otvorenom.
Istovremeno je propisano da je kampiranje dozvoljeno isključivo u kampovima.
Za fizičke osobe koje kampiraju ili postave opremu za kampiranje izvan za to predviđenog prostora propisane su kazne od 50 do 500 KM, a zakon predviđa i mogućnost oduzimanja opreme.
Situacija nije potpuno jednostavna ni kada je riječ o privatnom zemljištu.
Vlasnik parcele može na svom zemljištu organizirati kamp, ali ga prethodno mora registrirati kao „kamp u domaćinstvu“. To podrazumijeva ispunjavanje propisanih tehničkih uslova, osiguravanje vode, sanitarnih čvorova i zbrinjavanja otpada te pribavljanje odgovarajućeg rješenja nadležnog organa.
Takav kamp može imati najviše 20 smještajnih jedinica, odnosno primiti do 60 gostiju istovremeno.
U praksi je, međutim, situacija na Kruzima drugačija. Ogromna površina visoravni i nedostatak stalnog nadzora omogućavaju turistima da kampiraju na mjestima koja sami izaberu, zbog čega propisi i stanje na terenu očigledno nisu usklađeni.
Problem ima i ekološku dimenziju.
Na Kruzima danas obitava više stotina livanjskih divljih konja, koji predstavljaju jedinstvenu turističku atrakciju i jedan od najvažnijih prirodnih simbola livanjskog kraja.
Povećanje broja turista, nekontrolirano kretanje vozila, kampiranje i ostavljanje otpada potencijalno stvaraju dodatni pritisak na njihovo prirodno stanište.
Pitanje zaštite Krug planine i visoravni Kruzi otvoreno je već godinama. Predlagano je proglašenje ovog područja zaštićenim krajolikom, čime bi se jasnije definirali načini korištenja prostora, turističke aktivnosti i zaštita divljih konja.
Kruzi, međutim, još nemaju status zaštićenog područja.
Upravo zbog sve većeg turističkog interesa nameće se potreba pronalaska rješenja koje neće značiti samo zabranu.
Jedna od mogućnosti je uspostavljanje uređenih kamp-odmorišta na tačno određenim lokacijama, čime bi turistima bilo omogućeno legalno kampiranje, dok bi istovremeno ostatak visoravni i stanište divljih konja bili bolje zaštićeni.
Kruzi su od gotovo nepoznate visoravni postali međunarodno prepoznatljiva turistička atrakcija. Daljnji razvoj turizma zato će zahtijevati jasnija pravila koja će pomiriti interes posjetilaca, lokalne zajednice i potrebu očuvanja jednog od najposebnijih prirodnih područja livanjskog kraja.
