Sve veći broj poslodavaca u Republici Srpskoj traži provjeru opravdanosti bolovanja svojih zaposlenih, a podaci pokazuju da kontrole u značajnom broju slučajeva završavaju utvrđivanjem nepravilnosti. Tokom prošle godine provedeno je oko 500 vanrednih kontrola privremene spriječenosti za rad, a nepravilnosti su utvrđene u 105 slučajeva. Istovremeno, tokom ove godine mjesečno je na bolovanju više od 6.000 radnika, zbog čega pitanje opravdanosti odsustva s posla sve više privlači pažnju poslodavaca.
Privrednici upozoravaju da zloupotrebe stvaraju probleme kompanijama, ali i dodatno opterećuju zdravstveni sistem. Jedan od problema, prema njihovim tvrdnjama, predstavljaju kratkotrajna bolovanja od nekoliko dana kod kojih je znatno teže utvrditi da li je radnik zaista bio privremeno nesposoban za rad. Poslodavci zbog toga sve češće koriste mogućnost da zatraže vanrednu ocjenu bolovanja zaposlenika. Procedura zavisi i od dužine odsustva s posla. Porodični ljekar može voditi bolovanje do 30 dana, u zavisnosti od dijagnoze, povrede i zdravstvenog stanja pacijenta.
Radnik je tokom tog perioda dužan redovno dolaziti na zakazane kontrole. Ljekari upozoravaju da se događa da pacijent nakon otvaranja bolovanja ne dolazi na kontrolne preglede. U takvim slučajevima porodični ljekar ima mogućnost zaključiti bolovanje. Za bolovanja duža od 30 dana u proceduru se uključuje prvostepena komisija za ocjenu radne sposobnosti. Pacijent tada prilaže medicinsku dokumentaciju, a komisija na osnovu dokumentacije i pregleda odlučuje postoje li razlozi za produženje bolovanja ili bi se radnik trebao vratiti na posao.
Na odluku komisije postoji i mogućnost žalbe drugostepenom organu Fonda zdravstvenog osiguranja RS u roku od tri dana. Podaci iz ranijih kontrola također pokazuju da sumnje poslodavaca nisu uvijek opravdane. U jednom od ranijih perioda, od 104 završene vanredne ocjene, 56 radnika vraćeno je na posao, dok je za 48 utvrđeno da postoje razlozi za nastavak bolovanja. Upravo zbog toga stručnjaci upozoravaju da je potrebno razlikovati stvarne zloupotrebe od opravdanog korištenja bolovanja, koje predstavlja zakonsko pravo zaposlenih.
Ipak, rast broja zahtjeva za vanredne kontrole pokazuje da poslodavci sve pažljivije prate odsustva zaposlenih i koriste postojeće mehanizme kada posumnjaju da je bolovanje neopravdano.
