Evropa ulazi u završnicu priprema za sezonu grijanja s ozbiljno smanjenim rezervama prirodnog plina. Podzemna skladišta trenutno su popunjena tek nešto više od 63 posto, što je najniži nivo za ovo doba godine u posljednjih 13 godina. Prema podacima Gas Infrastructure Europe (GIE), krajem augusta u evropskim skladištima nalazi se približno 69,2 milijarde kubnih metara plina. To je oko 14,3 milijarde kubnih metara manje nego u istom periodu prošle godine.
Razlika je posebno vidljiva kada se pogleda popunjenost kapaciteta. Skladišta su trenutno na približno 63 posto, dok su u ovo vrijeme prošle godine bila popunjena oko 76 posto. Trenutne rezerve su i više od 17 posto ispod petogodišnjeg prosjeka za ovaj dio godine. Zvanični podaci GIE-a od 23. augusta također pokazuju velike razlike među članicama EU. Dok su skladišta u Poljskoj popunjena oko 90 posto, Italiji 81 posto i Španiji 73 posto, stanje je znatno nepovoljnije u nekim od najvećih evropskih ekonomija. Njemačka je bila na samo 50,7 posto, Nizozemska na 43,9 posto, a Slovačka na 48,7 posto.
Evropa mora ubrzati punjenje skladišta
Problem nije samo trenutna količina plina nego i brzina kojom se skladišta pune. Od početka aprila evropske zemlje uskladištile su oko 39 milijardi kubnih metara plina, a neto punjenje tokom augusta jedno je od najslabijih u posljednjih šest godina. Evropska agencija za saradnju energetskih regulatora (ACER) još je ranije upozorila da je EU sezonu punjenja započela iz vrlo nepovoljne pozicije. Na početku aprila skladišta su bila popunjena svega 28 posto, manje nego na početku prethodne tri ljetne sezone.
EU zbog toga mora osigurati veće količine ukapljenog prirodnog plina (LNG) kako bi prije zime značajnije povećala rezerve. Situaciju dodatno komplikuje stanje na svjetskom tržištu. Evropa se za LNG takmiči s azijskim kupcima, dok su geopolitičke napetosti na Bliskom istoku smanjile dostupnost pojedinih izvora snabdijevanja i povećale volatilnost cijena.
Njemačka među najvećim razlozima za zabrinutost
Posebna pažnja usmjerena je na Njemačku. Najveća evropska ekonomija raspolaže s približno 22 posto ukupnih skladišnih kapaciteta EU, zbog čega njena popunjenost značajno utječe na ukupnu evropsku sliku. Njemačka skladišta trenutno su tek nešto iznad polovine kapaciteta, dok je Nizozemska još niže. Upravo su zapadnoevropske države među onima koje bi u slučaju hladnije zime i problema s uvozom mogle biti najviše izložene rastu cijena. Ipak, niske zalihe ne znače automatski da će Evropa ostati bez plina tokom zime. ACER procjenjuje da evropski plinski sistem ostaje otporan zahvaljujući znatno proširenim kapacitetima LNG terminala i većoj mogućnosti dopreme plina iz različitih pravaca. Ključni uslov je, međutim, da na globalnom tržištu bude dovoljno LNG-a koji Evropa može kupiti po prihvatljivim cijenama.
Pritisak na cijene mogao bi rasti
Niska popunjenost skladišta povećava i rizik od novih cjenovnih udara. Što se zima bude približavala, evropski kupci imat će manje vremena za nadoknađivanje zaostatka. Ako se dostupnost LNG-a dodatno smanji ili Evropa bude morala snažnije konkurirati azijskim kupcima, cijene bi mogle rasti kako bi evropsko tržište privuklo potrebne tankere s ukapljenim plinom. Evropska unija posljednjih godina značajno je smanjila zavisnost od ruskog plina i povećala kapacitete za uvoz LNG-a, ali ovogodišnja situacija pokazuje da je sigurnost snabdijevanja i dalje snažno povezana s globalnim tržištem. Pred Evropom su zato ključni septembar i oktobar. Sa skladištima koja su krajem augusta na najnižem sezonskom nivou od 2013. godine, naredna dva mjeseca pokazat će s kolikom će energetskom rezervom kontinent zaista dočekati zimu 2026/27.
