Japanski ministar odbrane Shinjiro Koizumi odbacio je optužbe Pekinga da se Japan vraća militarističkoj politici, poručivši da je upravo ubrzano jačanje kineske vojske razlog za zabrinutost međunarodne zajednice.
Govoreći na završnici sigurnosnog foruma Shangri-La Dialogue u Singapuru, Koizumi je istakao da je nepravedno Japan označavati kao zemlju koja razvija „novi militarizam“, dok Kina nastavlja značajno povećavati vojni budžet i širiti svoje vojne kapacitete. Njegove izjave uslijedile su nakon što je glasnogovornik kineskog Ministarstva odbrane Jiang Bin prošle sedmice upozorio da se „sivi nosorog remilitariziranog Japana ubrzano kreće“ te pozvao međunarodnu zajednicu da zajednički zaustavi, kako je naveo, japanski neo-militarizam.
Japan posljednjih godina kontinuirano povećava izdvajanja za odbranu. Ovogodišnji budžet premašio je devet biliona jena, odnosno oko 57 milijardi dolara, što Tokio približava cilju da za vojsku izdvaja dva posto bruto domaćeg proizvoda. Japanske vlasti tvrde da je riječ isključivo o jačanju odbrambenih sposobnosti u sve nestabilnijem sigurnosnom okruženju. Koizumi je naglasio da svaka država ima pravo prilagođavati svoje odbrambene kapacitete novim izazovima te obećao da će Japan sve buduće korake provoditi transparentno i uz stalni dijalog sa susjedima i međunarodnom zajednicom.
„Postoji država koja raspolaže velikim arsenalom nuklearnog oružja i strateških bombardera. Japan nema ništa od toga, a ipak se upravo nama lijepi etiketa novog militarizma“, rekao je japanski ministar, očigledno aludirajući na Kinu.
Tokom rasprave nakon govora, kineski vojni predstavnik postavio je pitanje hoće li Japan uputiti novo izvinjenje Kini, Južnoj Koreji i drugim azijskim narodima zbog zločina počinjenih tokom Drugog svjetskog rata. Koizumi nije direktno odgovorio na pitanje, već je ponovio da je upravo kinesko vojno jačanje, praćeno nedostatkom transparentnosti, jedan od najvećih sigurnosnih izazova za Japan i širu međunarodnu zajednicu. Odnosi Tokija i Pekinga već decenijama opterećeni su historijskim naslijeđem japanske okupacije dijelova Kine tokom Drugog svjetskog rata, a posljednjih godina dodatno su pogoršani zbog sporova u Istočnom kineskom moru, pitanja Tajvana i rastuće vojne konkurencije u azijsko-pacifičkoj regiji.
