Novi udar na energetsko tržište u svijetu uslijedio je nakon što je Rusija najavila obustavu isporuke plina Bugarskoj i Poljskoj, nakon što su dvije zemlje odbile platiti račun za plin u ruskoj lokalnoj valuti (rublja).
Ruska reakcija bila je poput ekonomskog potresa koji pogađa cijelu Evropu, širom otvarajući vrata novom energetskom ratu ili onome što Evropa naziva “energetskom ucjenom”. Evropska unija pokušava smanjiti iznos gubitaka koje evropske zemlje mogu imati zbog odluke Rusije da prekine isporuku plina zemljama koje ne plaćaju u rubljama. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen potvrdila je da je blok uzeo u obzir taj korak i da je spreman za taj scenarij, te nastoji učiniti sve da nijedna evropska država ne bude oštećena.
Poljska 45 posto svojih potreba za plinom uvozi iz Rusije, a s Moskvom je povezana dugoročnim ugovorom s “Gazpromom”. Međutim, ovaj ugovor ističe ove godine, pa se zbog toga Poljska pripremala za ovaj trenutak kroz pregovore s drugim zemljama i razvijanje svoje infrastrukture kako bi došla do plina iz neruskih izvora.
Svake godine Bugarska i Poljska uvoze oko 13 milijardi kubnih metara plina, što predstavlja osam posto ukupnog evropskog uvoza plina.
Komplicirana veza
Pitanje koje se nameće nakon ruske odluke da prekine isporuku plina dvjema evropskim zemljama glasi: Dokle može ići ruska eskalacija? Može li ići do te mjere da Moskva zaustavi isporuku plina za sve evropske zemlje?
Odgovor bi glasio da će Moskva, ako se odluči na takav potez, ući u razarajući rat za svoju i za evropsku ekonomiju, što znači da iz ovog rata niko neće izaći kao pobjednik. U brojkama, čini se da je Evropska unija izdvojila oko 35 milijardi eura kako bi platila račune za rusku opskrbu energentima, što je situacija koja se mora promijeniti, smatra predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel, koji je naglasio da će se Evropska unija morat odreći ruskog plina prije ili kasnije.
Evropske zemlje plaćaju Rusiji oko 450 miliona dolara dnevno za plin i naftu. Evropa dobija svoj plin kroz tri plinovoda, što pokriva oko trećinu evropskih potreba za tim energentom.
Ove brojke pokazuju kolika je evropska ovisnost o ruskom plinu, ali pokazuju i koliko novca iz Evrope svakodnevno ulazi u rusku blagajnu. Ako se ti prihodi zaustave, to znači da će doći do značajnog pada državnih prihoda, jer zarada od prodaje energije čini više od polovine državnog budžeta.
Ipak, zemlje poput Njemačke i Mađarske pokušavaju pronaći rješenja za plaćanje u ruskoj valuti jer se ne mogu odmah odreći ruskog plina.
Njemačka dilema
Financial Times je upozorio da će doći do najgore energetske krize u Evropi od Drugog svjetskog rata ako Rusija prestane opskrbljivati Njemačku plinom. Njemački slučaj se čini najsloženijim i najtežim imajući u vidu veliku njemačku ovisnost o ruskom plinu, koja se procjenjuje na više od 55 posto, te uzimajući u obzir položaj Njemačke kao najveće ekonomije unutar Evropske unije, a samim tim i štetu po njenu ekonomiju koja ujedno znači i štetu za ekonomiju cijele Unije.
Njemačka industrijska federacija (BDI) upozorila je da bi posljedice svakog iznenadnog zaustavljanja dotoka ruskog plina imale “katastrofalne” posljedice za njemačku ekonomiju. Štaviše, predviđa da bi njemačka ekonomija mogla doživjeti najveći pad u svojoj povijesti ako bi uvoz ruskog plina bio zaustavljen bez pronalaženja alternative.
Izvještaj Kielskog instituta za svjetsku ekonomiju predviđa da bi njemački embargo na uvoz ruskog plina gurnuo zemlju u recesiju i doveo do pada proizvodnje od 2,2 posto, a 400.000 radnih mjesta bi bilo ugroženo. Prema prognozama istog instituta, njemačka ekonomija će u 2022. i 2023. pretrpjeti gubitke od 230 milijardi dolara, što je ekvivalentno 6,5 posto njemačkog BDP-a.
Njemačka je usvojila plan za postepeno smanjenje ovisnosti o ruskim energentima. Od početka rata u Ukrajini, uvoz ugljena iz Rusije pao je sa 50 posto na 25 posto, uvoz nafte sa 35 posto na 25 posto, a uvoz plina iz Rusija je pao s 55 posto na 40 posto. Njemački plan je usmjeren na to da se od uvoza ruskih energenata odustane u potpunosti do sredine 2024. godine.
Spašavanje rublje
Četiri evropske zemlje pristale su platiti račun za energiju u ruskim rubljama, dok izvještaj agencije Bloomberg otkriva da je 10 evropskih zemalja otvorilo račune u rubljama kako bi platile ruski plin i naftu.
Međutim, utjecaj ovog koraka na vrijednost rublje ostaje minimalan, budući da je Gazprom već dužan 80 posto svojih inostranih prihoda pretvoriti u rublje. Mnoge ekonomske procjene zbog toga smatraju da je prekid isporuke plina iz Poljske i Bugarske politički korak kojim se želi pokazati sposobnost Rusije da nametne svoje uvjete evropskim zemljama, posebno kroz zahtjev Rusije da evropske zemlje otvore račune u “Gazprombanci”, koja se nalazi pod mnogim zapadnim sankcijama.
(Al Jazzera)
