Kupovna moć građana je sve slabija, proračuni nikad puniji, a mjera za spas nigdje – najkraći je opis trenutne ekonomske situacije u Bosni i Hercegovini. Nikakvih konkretnih prijedloga mjera kojima bi se usporio, odnosno ublažio rast maloprodajnih cijena, od strane vladajućih, a samo u prvih pet mjeseci 2022. godine prihodi od indirektnih poreza veći su za 739 milijuna konvertibilnih maraka, što je rast od 23,88 % u odnosu na isti period prethodne godine.
Određenje inicijative pokrenute su u Parlamentu Bosne i Hercegovine, kao što je ona sa ukidanjem naplata trošarina na gorivo, ali sve je ostalo samo na pokušaju. Za to vrijeme ozbiljne zemlje predstavljaju (i uvode) pakete mjera za ublažavanje inflatornih učinaka. Slovenska vlada donijela je uredbu kojom je odredila najviše cijene električne energije za kućanstva i male poslovne potrošače, a ta će mjera vrijediti godinu dana. Hrvatska je uvela paket mjera u vrijednosti pet milijardi kuna (cca 660 milijuna eura), a nove mjere planirane su za jesen.
Treba istaći i činjenicu da je Hrvatska u dosta povoljnijoj situaciju u odnosu na susjede, zbog izgradnje LNG terminala i mogućnosti dobave plina preko ovog sustava, što je veliki zalog za sigurnost opskrbe ovim energentom. U Španjolskoj je odobren novi paket od devet milijardi eura za borbu protiv inflacije i ublažavanje ekonomskih efekata rata u Ukrajini, što je, ustvari, produljenje ranije uvedenih ključnih mjera, kao što je subvencija na cijenu goriva, te sniženje poreza na električnu energiju. Najjača europska ekonomija – Njemačka najavljuje veliku krizu, međutim plan je da privatna kućanstva budu zaštićena do kraja. Da ne spominjemo primjer Poljske, koja je ukinula trošarine na gorivo i PDV na osnovne životne namirnice, te Turske koja je smanjila PDV na jedan posto, ostavivši tu stopu samo da bi imala evidenciju o kupovnoj količini i potrošnji osnovnih životnih namirnica.
Također, Europska komisija izradila je nacrt plana za izvanredne situacije, kojim se predviđa zagrijavanje javnih i poslovnih zgrada na maksimalnih devetnaest stupnjeva, a kompanijama koje ne mogu zamijeniti plin nekim drugim energentom preporučuje se smanjenje potrošnje. S druge strane, naše vlasti se prave kao da se ništa ne događa i ne pokazuju nikakav interes da naprave bilo kakvo olakšanje građanima, u kontekstu usporavanja rasta cijena energenata, te smanjivanja opterećenja poreza na osnovne životne namirnice. Ekonomski stručnjaci smatraju da je crveni alarm, za povlačenje konkretnih poteza, već odavno upaljen, te da je krajnje vrijeme za poduzimanje određenih mjera, kako u sljedećem periodu ne bi imali ekonomsku krizu s katastrofalnim posljedicama.
Za to vrijeme, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH sastaje se sa veleposlanikom Bjelorusije (zemlje koja je pod sankcijama) i „traži“ prostor za povećanje obima razmjene sa ovom zemljom, jedinom europskom, uz BiH i Srbiju, koja je izvan Svjetske trgovinske organizacije. Razvojna banka Federacije BiH, koja se prema zakonu tretira i kao izvozna banka ovog entiteta, nije iskoristila ni dio svojeg kapaciteta, usprkos činjenici da je cilj njenog osnivanja poticanje sistemskog, održivog i ravnomjernog razvoja gospodarstva, sukladno općim strateškim ciljevima Federacije, a jedan od glavnih općedruštvenih ciljeva, uz stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora i potporu razvoju malih i srednjih poduzeća, svakako je stvaranje proizvodnih lanaca domaćih proizvoda.
A kako i stvarati domaće proizvodne lance kada uvozimo oko 95 % prehrambenih proizvoda, a poljoprivredne politike gotovo pa i nemamo, s obzirom na izuzetno niske, nepoticajne potpore ovoj strateškoj gospodarskoj grani. Robne rezerve su priča za sebe. Njihov sadržaj (zalihe) se u Federaciji smatra „državnom tajnom“, a manji bh. entitet uopće nema rezerve, već interventne nabavke, a ovakvo zakonsko rješenje proisteklo je iz potrebe unapređenja sistema robnih rezervi i definiranje ove oblasti na način prilagođen tržištu (?) – kažu stručnjaci iz Vlade RS-a. Istovremeno, političke stranke u BiH kao da žive u nekom paralelnom svijetu.
Za njih se ništa nije promijenilo, i dalje im se osiguravaju sredstva iz proračuna, unatoč anomalijama važećeg Zakona o financiranju političkih stranaka, na koje godinama ukazuju iz civilnog sektora, a koji im, između ostalog, omogućava da zaobilaze prijavljivanje svih prihoda i rashoda, što je razvidno iz godišnjih financijskih izvještaja političkih stranaka.
Na osnovu svega navedenog zaključak je samo jedan – država ima mehanizme za ublažavanje posljedica inflacije, ali ih ne koristi (!). Kao najbrže rješenje nameće se privremeno ukidanje trošarina, cestarina, a u konačnici možda i PDV-a na gorivo, jer se na taj način može ograničiti rast cijena.
Može se djelovati i kroz smanjenje poreza na plaće, te na taj način povećati iznos realnog dohotka za potrošnju, dok se umirovljenicima može pomoći kroz češće usklađivanje mirovina sa rastom troškova života. Također, jedan od prijedloga ide u pravcu diferencirane stope PDV-a, jer ovo što imamo danas nije ni pošteno ni fer prema građanima BiH koji su u međuvremenu postali jako siromašni – čuli smo od jednog ekonomskog analitičara. Zašto država ne reagira i napravi bilo kakvo olakšanje građanima, u smislu usporavanja rasta energenata, odnosno smanjenja poreznog opterećenja na osnovne životne namirnice, pitanje je za strukture na vlasti.
Piše: Željko Batinović