Prije nekoliko dana Slobodna Dalmacija objavila je priču s prof. Krešimirom Kuranom, ravnateljem OŠ „Vrgorac“ o poraznoj demografskoj slici u Vrgorskoj krajini, u kojoj je u proteklem desetljeću ova odgojno-obrazovna ustanova izgubila čak 40 posto učenika i zatvorila šest područnih škola.
Zabrinjavajuće je da je u prošloj školskoj godini broj učenika „pao“ za dva razreda. Tužna slika brojnih vrgorskih sela u kojima su ostali uglavnom stariji i nemoćni „para srce mnogima“, piše Slobodna Dalmacija.
Zašto dolazi do tolikog pada broja stanovnika u Tinovu gradu? Po mnogima zbog slabog izbora radnih mjesta i malih plaća. Gradska poduzeća i ustanove uglavnom su rezervirane za politički podobne kadrove, ostaje vam nešto malo građevinskih firmi, jaka mesno-prerađivačka industrija i poljoprivreda.
No, očito u tim sektorima nešto ne štima, kad se sve više mladih odlučuje na odlazak iz vlastitog doma „trbuhom za kruhom“, u podstanarstvo u zapadnoeuropske zemlje ili na obližnje Makarsko primorje. Prema popisu stanovništva grad Vrgorac sa 27 mjesnih odbora broji 5911 stanovnika, no realno na terenu tu stalno živi 3500 do 4000 ljudi.
Dok mladi, pa i cijele obitelji odlaze u potrazi za boljim životom iz ovog dijela Hrvatske, svakodnevno na ulicama Tinova grada možete sresti ljude s drugih kontinenata koji su tu isključivo došli zbog posla, a njihov broj iz godine u godinu raste. Njima očito ne smetaju male plaće, a Vrgorčani se pomalo na njih počinju privikavati, rijetki će o tome javno govoriti.
Jedan dio njih reći će otvoreno kako ova priča sa stranim radnicima ide prema zamjeni stanovništva, drugi da je to nužnost, treći kako tako naši odlaze u Irsku i Njemačku. Uglavnom, za sad većih problema i incidenata s njima nije bilo, osim u Zavojanima gdje se znaju opustiti i opiti, pa se onda pojave manji problema zbog kojih se lokalno stanovništvo žali i zove policiju.
Tko to sve dolazi u Vrgorac i vidi ga kao svoju „obećanu grudu“, dok brojni Hrvati odlaze, otkrili su nam u Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj. Prema njihovoj statistici, od 2020.godine do danas izdali su 345 boravišnih i radnih dozvola. Tako je prije četiri godine izdano za današnju brojku mizernih 27 dozvola, a njih je zatražilo 17 državljana BIH, tri državljanina Kosova, dva državljanina Sjeverne Makedonije, jedan Srbin i dva Uzbekistanca.
U 2021.godine bilježi se prvi dolazak Nepalaca u Vrgorsku krajinu, koji danas prednjače kao prva radna snaga, te godine izdana je 31 dozvola, 12 za državljane BIH, 11 za državljane Kosova, 4 za državljane Sjeverne Makedonije, te za dvojicu Nepalaca i Brazilaca.
U 2022. godini bilježimo 49 dozvola, više-manje radi se radnicima iz istih zemalja, samo što se broj malo povećao. Dok u 2023.godini stižu prvi Indijci i Filipinci, prošle godine izdano je 78 dozvola.
Do sredine listopada ove godine broji radnih dozvola se udvostručio u odnosu na prošlu godinu, izdano ih je već 150, bilježimo prve dolaske Kolumbijaca, Egipćana i Argentinaca, a broj Filipinca, odnosno Filipinki se znatno popeo, kao i Nepalaca. Kako to izgleda na terenu precizne brojke MUP-a će nam dočarati – radne dozvole je dobilo 14 državljana BiH, 12 Kosovara, po jedan Argentinac, Brazilac, Indijac, Makedonac i Venezuelanac, četiri Egipćana, 42 Filipinca, dva Kolumbijca, 65 Nepalaca i šest Srba.
