Lažne slike, informacije, videoisječci kruže internetom i ljudi u njih vjeruju, a djelo su umjetne inteligencije. Regulatorni okvir koji bi ovu oblast zakonski uredio ne postoji, a neophodan je kako bi se manipulacije svele na minimum. Snaći se u labirintu informacija koje do nas dolaze ‘brzinom svjetlosti’ izazov je koji utječe na sve aspekte života. Iskorak je medijska i informacijska pismenost, koja mora biti shvaćena kao vještina koja je cjeloživotna. Kritički promišljati nikad nije bilo potrebnije kao sada.
“Medijski i informacijski pismen pojedinac je osoba koja je uspješna u prepoznavanju, pronalaženju, analiziranju i finaliziranju informacija”, ističe Emina Dedić Bukvić, profesorica na Filozofskom fakultetu UNSA.
“Nije stvar samo u tome da budemo tehnički pismeni i da nešto koristimo, nego trebamo biti osposobljeni da koristimo informacije etično”, poručuje Lamija Silajdžić, profesorica na Fakultetu političkih nauka UNSA.
Upravo zbog toga, po uzoru na Evropske prakse, u našoj zemlji formirane su mreže putem kojih mladi i oni iz akademskog miljea uče i razmjenjuju iskustva i znanja iz ove oblasti. I to je, kažu, temelj za formiranje starteškog okvira, unapređenja zakonske regulative koja je zastarjela.
“Odgovarajućim zakonskim okvirom može se urediti da se da podrška kako obrazovnom sektoru tako i regulatornim tijelima i drugim institucijama da provode jače programe edukacije stanovništva”, istakla je Lea Čengić, šefica Odsjeka za medijske sadržaje i medijsku pismenost u Regulatornoj agenciji za komunikaciju.
Na tragu adekvatnog informacijskog sistema pažnja treba biti usmjerena i na formalno i na inicijalno obrazovanje nastavnog kadra u borbi protiv pošasti vještačke inteligencije, koja je najveći izazov. Iako je u Kantonu Sarajevo usvojena strategija medijske i informacijske pismenosti u sistemu obrazovanja, ona još nije zaživjela.
“Potrebno je osvijestiti i rad nastavnika o tome kako treba da ih koriste, ali naročito kako treba da prepoznaju štetne utjecaje vještačke inteligencije, ali i medijskih sadržaja koji nisu pozitivni”, zaključila je Amila Planinčić, programska službenica za obrazovanje u UNESCO-u u Sarajevu.
Regulatorne mreže nastavljaju kontinuirano raditi na ovom polju. Ali bez uključenosti svih karika društva, sve ostaje na pola puta. Jer i sada – utjecaj tehnologije teško je sustići.
