Do predviđenog povećanja plaća za radnike u realnom sektoru neće doći prije jeseni, kada završava sezona godišnjih odmora, a parlamentarci počinju zasjedati. Do tada radnicima ostaje tek da čekaju. Prosječna plaća u ugostiteljstvu je, pokazuju podaci, oko 800 maraka. Nešto je viša, istina, u vrijeme ljetne sezone, kada je turista više. Nedovoljno. Povećanje od 400 maraka, koliko se procjenjuje da bi mogla narasti plaća radnika u realnom sektoru, značilo bi mnogo.
„Puno bi pomogli nama, a najviše radnicima. Nadam se da će shvatiti i ocijeniti da je to vrlo dobra stvar“, poručuje za FTV Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH.
Pitanje povećanja plaća radnicima i rasterećenje poslodavaca trebalo je biti razmatrano na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH. Ali set finansijskih zakona kojima bi ovo pitanje bilo riješeno nije došao na dnevni red. Resorni ministar pojašnjava: traži se kompletno rješenje koje ne bi ugrozilo penzioni i zdravstveni fond.
„Ovdje će Federacija preuzeti nekoliko stotina miliona obaveza da isfinansira rasterećenje na platu. Dakle, nije to baš tako banalno, kao što neki zamišljaju, malo populistički idu na način – samo rasteretiti poslodavce ili samo dati radniku. Dakle, ovo je vrlo ozbiljan reformski zahvat koji zahtijeva ozbiljnu analizu, simulaciju. I onda da znamo koliko će nas, zapravo, koštati budžet FBiH“, ističe za FTV ministar razvoja, poduzetništva i obrta FBiH Vojin Mijatović (SDP).
Pokušaja povećanja plaća radnicima bilo je i ranije. U vremenu mandata Vlade premijera Fadila Novalića, tada opozicioni SDP kritikovao je odnos Vlade prema radnicima. Zahtijevali su da minimalna plaća iznosi bar 55 posto prosječne plaće. I tada se govorilo o paketu, a ne pojedinačnim rješenjima. Uloge su sada promijenjene. Dok se vlast pravda iz mandata u mandat, problemi ostaju isti. Radnika je u realnom sektoru sve manje. Slijedi li nam crni scenarij?
Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Mario Nenadić upozorava da će nastaviti odlazak radne snage, pad standarda radnika i da poslodavci sami ne mogu znatno povećati plaće radnika i time ih zadržati.
„U Crnu Goru i u Hrvatsko primorje radnici iz BiH odlaze. Valjda će ovo – naravno, ako nam država omogući upravo smanjenje doprinosa na lične dohotke – biti jedan stimulans da povećamo plaće radnicima“, dodaje Hadžić.
Iz opozicionih stranaka ne vjeruju vlasti da će konačno rješenje biti zadovoljavajuće. Poručuju, u fokusu moraju biti radnici, a do pražnjenja budžeta neće doći.
„Neposredno na gubitku bi mogla bi biti federalna vlast s obzirom na to da će im manjkati sredstava u budžetu. Ali je logika iza toga da će ti ljudi te pare trošiti. Dakle, opet će se na taj način puniti budžet“, objašnjava DF-ov zastupnik u parlamentu FBiH Dennis Gratz
A put do sistemskih rješenja u našoj zemlji nikad nije lagan. Pred vladajućom koalicijom, čini se, bit će burna jesen. Kako unaprijediti poslovni ambijent, povećati plaće radnicima, iz kojih izvora namiriti nedostajuća sredstva – samo su neka od pitanja koja čekaju Vladu Federacije. Dotad puna potrošačka korpa ostaje samo san mnogih bh. građana.