Iako je naglasak ranije bio na uvozu radnika iz susjedstva jugoistočne Europe, radne dozvole za Hrvatsku sve više dobivaju radnici iz udaljenih država koji Hrvatsku nerijetko koriste kao ulaznicu za šengenski prostor. U organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) održana je konferencija “Zapošljavanje stranih radnika putem agencija: potrebe, izazovi, rješenja”.
Glavna tema ove konferencije je kako poslodavci dolaze do stranih radnika i s kojim izazovima se pri tome susreću, a cilj je upoznati tvrtke s uvjetima i postupcima zapošljavanja državljana trećih zemalja posredstvom agencija za zapošljavanje, komparativnim prednostima za poslodavce i radnike kada su u taj postupak uključene agencije.
Predsjednik HGK-a Luka Burilović istaknuo je kako je tema uvoza radne snage postala jedna od ključnih, ne samo u Hrvatskoj, nego u gotovo svim zapadnim i razvijenim državama svijeta. Podsjetio je kako prije sedam ili više godina ova tema nije bila ni na obzoru s obzirom na više od 300.000 tada nezaposlenih u Hrvatskoj, dok je trenutačno Hrvatska na stotinjak tisuća nezaposlenih, od čega je njih skoro 80.000 trajno nezaposlenih.
Problem nedostatka radne snage prouzrokovan je negativnim demografskim trendovima, neusklađenošću obrazovnog sustava s tržištem rada, COVID krizom i brojnim drugim faktorima, pojasnio je Burilović.
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju došlo je do veće potražnje za radnom snagom, ali i sve većeg iseljavanja domaćeg radno aktivnog stanovništva u druge države EU prostora. Burilović je izjavio kako se Hrvatska bazirala na uvoz radne snage ponajviše iz susjednih država jugoistočne Europe, no kako se sve više poseže za uvozom radne snage s dalekoistočnog tržišta.
“Ponajviše stranih radnika zaposleno je u sektorima građevine, turizma, prerađivačke industrije, trgovine, logistike, poljoprivrede, tako da je to tema koja se tiče gotovo svih sektora gospodarstva”, rekao je Burilović.
Predsjednik Komore Zagreb i savjetnik predsjednika HGK-a Josip Zaher govorio je o trenutnoj situaciji, zakonskim okvirima, strateškim pravcima i smjernicama.
“Hrvatska polako iz iseljeničke postaje useljenička zemlja”, izjavio je Zaher.
Dodao je kako je u prvih devet mjeseci 2023. godine izdano 129.000 dozvola za rad, dok je čitave prošle godine izdano 124.000 dozvola, a to je rast od 200 posto u odnosu na 2018. U Hrvatskoj je u brzom porastu broj agencija za uvoz, zapošljavanje i smještaj radne snage čiji je broj dosegao 600 registriranih. Među najbrojnijim radnicima u Hrvatskoj su Filipinci koji dolaze na sve vrste poslova, u Hrvatskoj ih je registrirano oko 2.000, od najniže do najviše kvalificiranih radnika.
Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić najavio je izradu novog zakona o strancima. Istaknuo je kako Hrvatska ima vizni sustav sa šest od ukupno deset zemalja iz kojih strani radnici najviše dolaze na privremeni rad. Od oko 129.000 izdanih dozvola ove godine, njih oko 50.000 trebalo je i vizu za dolazak u Hrvatsku, naglasio je Katić.
Ukazao je na problem velikog broja radnika koji Hrvatsku koriste samo kao ulaznicu za druge zemlje šengenskog prostora.
“Za svaku osobu koja dobije dugotrajnu vizu za Hrvatsku i bude zatečena da radi u nekoj drugoj državi, Hrvatska mora odgovarati prema šengenskom sporazumu jer smo mi tu osobu doveli u zajednički prostor”, rekao je Katić.
Državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš naglasio je kako oko 70 posto radnih dozvola za strance otpada na graditeljstvo i turizam. Dodao je kako je hrvatski inspektorat rada nakon 8.000 terenskih izviđaja pronašao oko 500 stranih radnika u različitom obliku prekršaja, od čega je naplaćeno 750.000 eura kazni.
O iskustvima domaćih tvrtki i agencija koje zapošljavaju strane radnike govorili su vodeći ljudi tih kompanija kao i domaći stručnjaci.
