Američki okružni sud distrikta Columbia odbacio je kao neutemeljen zahtjev Ljiljane Karadžić, supruge ratnog vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića za uklanjanje s popisa osoba pod sankcijama na kojega je zajedno sa sinom i kćeri dospjela zbog ometanja rada Haaškog tribunala.
Kako je u petak objavio sarajevski portal Detektor specijaliziran za praćenje pravosudnih postupaka, ovime je odbačena tužba koju je Ljiljana Karadžić podnijela još 2023. godine nakon što je Ured za kontrolu inozemne imovine (OFAC) pri američkom Ministarstvu financija odbio njen zahtjev da joj se sankcije skinu.
Karadžićeva je slavila ratne zločine i napadala Haaški tribunal
Sud distrikta Columbia zaključio je kako je OFAC opravdano odbio zahtjev Ljiljane Karadžić zbog njezine nazočnosti na javnim skupovima na kojima se slave ratni zločini i naslijeđe Radovana Karadžića kao i zbog osporavanja legitimnosti Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY).
“OFAC se također oslanjao na dokaze, uključujući izjave tužiteljice kojima javno brani Radovana ili iskrivljuje činjenice o ratu u BiH, njene javne kritike ICTY-a, uključujući javno karakteriziranje ICTY-a kao ‘nelegalnog’ i ‘malignog tumora’ i njeno odbijanje suradnje s naporima ICTY-a za uhićenje Radovana Karadžića”, stoji u presudi.
Karadžić je 2019. godine pravomoćno osuđen na doživotni zatvor nakon što ga je ICTY proglasio krivim za ratne zločine, uključujući genocid u Srebrenici.
Propala očekivanja o ublažavanju sankcija pod Trumpovom administracijom
Odvjetnik Peter Robinson koji je zastupao Ljiljanu Karadžić kazao je kako je razočaran sudskom presudom a otkrio je kako su time propala i očekivanja da će sadašnja administracija Donalda Trumpa promijeniti odnos SAD prema sankcioniranim osobama s područja bivše Jugoslavije odnosno da će ukinuti takve kaznene mjere.
Gotovo 400 osoba iz regije pod američkim sankcijama
Početkom ove godine na popisu osoba, tvrtki i organizacija iz regije koji su pod sankcijama bilo je 398 imena. Prema analizi koju je u siječnju proveo Glas Amerike (VOA) najviše sankcioniranih odnosno njih 177 bilo je iz BiH, 80 iz Srbije, 60 s Kosova, 46 iz Sjeverne Makedonije, 23 iz Albanije, 11 iz Crne Gore. Na tom je popisu kao jedinoj osobi iz Hrvatske koja je pod sankcijama SAD ime Milana Martića, nekadašnjeg vođe pobunjenih Srba koji je zbog počinjenih ratnih zločina osuđen na 35 godina zatvora.
