Zagađenje zraka jedan je od najvećih ekoloških problema u Bosni i Hercegovini. Zbog lošeg životnog standarda hiljade domaćinstava su u godinama nakon rata prestala koristiti prirodni plin kao energent, te umjesto njega koriste najčešće jeftini ugalj loše kvalitete, što je prozrokovalo dodatnu zagađenost zraka u Sarajevu. Borba protiv zagađenja zraka je od ključne važnosti i zahtijeva hitnu akciju nadležnih. No, umjesto reakcije, iz godine u godinu se stavi na sto tek u ovom periodu.
Zagađenost zraka u glavnom gradu Bosne i Hercegovine dugogodišnji je problem kojem se ne nazire rješenje. Neažurnost vlasti da se pristupi sistemskom rješavanju ovog problema samo će, čini se, produžiti agoniju naših građana u narednim godinama. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, BiH je među prve tri zemlje u svijetu s najvećom stopom smrtnosti od zagađenja zraka. Procjenjuje se da 558 osoba na 100.000 umre svake godine u našoj zemlji od direktnih posljedica zagađenja.
“Zagađenost zraka ima itekako utjecaja na kardiovaskularni i respiratorni sistem. Osim toga, javljaju se i neke neurološke promjene. Itekako bi neka alternativna rješenja, poput grijanja na plin, dobro došla da se smanji ovaj zagađenost, kao i smanjenje saobraćaja”, kaže za FTV prof. dr. Aida Forto, pulmolog.
Simptomatično je da se problemom zagađenja zraka više bave građani udruženi u formalne ili neformalne grupe, nego zakonodavna i izvršna vlast, čija je to dužnost. Iako vladajuća struktura svake godine u isto vrijeme obećava rješenje ovoga gorućeg problema koji donosi i zdravstvene poteškoće, zagađenost, čini se, nikada veća.
“To je situacija koja se ponavlja iz godine u godinu, iz zime u zimu i ponavljat će se jer, nažalost, lokalne vlasti nisu uradile ama baš ništa da se problem riješi”, upozorava za FTV Anes Podić, predstavnik Udruženja Eko akcija.
A, mogli bi – da ne kažemo, trebali. Primjera radi, da građanima olakšaju tako što će subvencionisati bar dio cijene plina i na taj način bi ih, vjerovatno, podstakli da se griju upravo na plin. A time, u konačnici, doprinesu i smanjenju zagađenja. Vlada KS-a je subvencionirala zbog poskupljenja troškova energenata za grijanje SAMO za najugroženije, što je ukupno 43.000 osoba. Ali, postavlja se pitanje – kako će velike račune plaćati ostali građani?
“Ja se nadam i mislim da će buduća vlada, bez obzira na to koja će to biti, osigurati subvencioniranje. Mislim da ovaj socijalni trend, socijalno stanje građana, u KS-u je tako da ne mogu da izdrže ovu cijenu”, izjavio je ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštitte okoliša KS-a Enver Hadžiahmetović (NiP).
Ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Nermin Džindić (SBB) podsjeća kako je Federacija svim kantonima doznačila značajna sredstva:
“Kantoni su određivali gdje će ta sredstva koristiti. Federacija je dodijelila KS-u 60-ak miliona. Zašto ta sredstva nisu dodjeljena za subvenciju grijanja za ljude koji koriste plin? To je pitanje za kanton i oni se moraju pozabaviti tim problemom kao što je pitanje zagađenja, a ne da ga prebacuju”.
Subvencioniranje računa za plin i značajnije poboljšanje kvaliteta zraka nije moguće postići bez sistemskog i strateškog pristupa rješenju ovog problema. Očito je da nema naznaka da će se ozbiljnije pristupiti njegovom rješavanju, jer vlasti lopticu odgovornosti prebacuju s jednog nivoa na drugi. I dok prava rješenja još čekamo, pitanje je koliko dugo ćemo još Sarajevo gledati na vrhu ljestvice najzagađenijih gradova na svijetu.