Usisivači, stolice, životinje…samo su dio onoga što se može vidjeti na deponiji u Sanskom Mostu na kojoj se na godišnjem nivou odlaže devet hiljada tona smeća. Ovo je ujedno i najveći ekološki problem ove lokalne zajednice, a za svoje zdravlje strahuju i stanovnici koji žive u neposrednoj blizini deponije.
Od 1968., kada je formirana, deponija u Sanskom Mostu ima karakter privremene.Njeni kapaciteti su već odavno popunjeni, a lako bi se moglo dogoditi da u pitanje dođe dalje odlaganje smeća. Najviše ispaštaju oni koji tu žive. Problem je, kažu u ovoj općini, mogao biti riješen izgradnjom regionalne deponije u kantonu za koju je Svjetska banka odobrila milionski kredit koji je u međuvremenu potrošen. Danas je jedna od opcija odlaganje smeća u Prijedoru.
Elvis Pašić, pomoćnik načelnika Sanskog Mosta za BHT kaže:
“Bila je osnovana firma na nivou kantona, ali taj projekat nije zaživio i pitanje je da li će uopšte. Čak je i ta firma u stečaju. S ovim problemom pokušavamo se sami izboriti.Problem nije alarmantan, ali nam stvara poteškoću koju moramo riješiti. Obavili smo neformalan razgovor s Prijedorom koji ima uređenu deponiju”.
Postojeću deponiju i propali projekat po različitim osnovama uredno plaćaju građani. Šta dobijaju zauzvrat?
Identične probleme s odlaganjem smeća imaju i druge lokalne zajednice na području Unsko-sanskog kantona. Kanton koji turistima nudi jednu od najčišćih rijeka u Evropi i Nacionalni park Una, ali i pogled na divlje deponije.
