U idealnim uslovima BiH bi mogla povući više od milijardu eura iz Plana rasta za zapadni Balkan, nove inicijative EU za naš region, s ciljem da pomogne provođenje reformi u procesu priključenja EU, rekao je za “Nezavisne” Zoran Zeljko, direktor Direkcije za evropsko planiranje BiH.
Zeljko je, međutim, istakao da će proces biti složen, provođen u više koraka i vrlo zahtjevan u smislu reformskog napora koji treba da učine vlasti na svim nivoima u BiH.
“U BiH je formiran Radni tim, koji ima zadatak da pripremi listu reformi i usaglasi je sa Europskom komisijom. Vodi ga predsjedateljica Vijeća ministara, tu su i ministri iz Vijeća ministara. Oba predsjednika entitetskih vlada i ministri financija kao i deset županijskih premijera. Radni tim je već uradio određeni dio posla u pripremi Liste reformi, ali rokovi koje propisuje Europska komisija su nikad kraći pa je posao uistinu zahtjevan”, rekao je on.
Podsjećanja radi, inicijativu je najavila Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, a rezultat je primjedaba i sugestija unutar EU i zemalja regiona da bi bilo važno ne samo da EU obezbijedi sredstva i tehničku pomoć zemljama u procesu pristupanja, već i da strogo uslovi doznačavanje sredstava istinski provedenim reformama.
Nakon što je Fon der Lajenova prije nekoliko dana izjavila da će Komisija preporučiti Evropskom savjetu da započne pregovore s BiH, Plan rasta bi trebalo da bude iskorišten kao instrument podrške BiH u procesu provođenja reformi. Kako nam je rečeno na nekoliko nezvaničnih brifinga posljednjih sedmica, cilj je da sredstva budu usmjerena direktno na podršku građanima bilo kroz vlastite projekte, bilo kroz reforme koje bi trebalo da olakšaju njihov život.
Delegacija EU u BiH i evropski zvaničnici narednih mjeseci, uz pomoć lokalnih organizacija i medija, informisaće javnost i sve zainteresovane da se uključe u ove aktivnosti. Međutim, kako je rekao Zeljko, BiH će biti u obavezi da izradi vlastiti plan reformi, usaglasi ga sa Evropskom komisijom, te da bi tek onda, u naredne tri do četiri godine, otvorila pristup finansijskim sredstvima.
“Reforme su iz područja zelene i digitalne tranzicije, ljudskog kapitala, znači tržište rada, socijalna pitanja i obrazovanje, područja poslovnog okruženja i vladavine prava”, rekao je on.
U Direkciji za evropske integracije naglašavaju da se za region radi o ukupno šest milijardi eura, od čega se dva miliona odnose na grantove, a ostatak na povoljne kredite.
“Cilj ovog instrumenta je pružiti pomoć državama zapadnog Balkana u provođenju socio-ekonomskih reformi, a uredba je u proceduri usvajanja u institucijama EU, odnosno Vijeću EU i Evropskom parlamentu”, kažu oni.
Naglasili su da je ova podrška provođenju reformi jedan od četiri stuba na kojim se temelji Plan rasta za zapadni Balkan.
“Ostala tri stuba uključuju ubrzanje reformi, jačanje ekonomske integracije zapadnog Balkana kroz zajedničko regionalno tržište i jačanje integracije u jedinstveno tržište EU”, naglasili su oni.
I u DEI napominju da će biti primijenjeno strogo uslovljavanje dodjele sredstava provođenjem reformi.
“U Prijedlogu uredbe o uspostavljanju instrumenta za reforme i rast za zapadni Balkan, među ostalim, utvrđuje se da za primanje bilo kakve podrške u okviru ovog instrumenta država korisnica Evropskoj komisiji mora podnijeti reformsku agendu koja će biti predmet konsultacija sa Komisijom. Ova agenda treba da se temelji na postojećim preporukama Komisije, uključujući i one iz godišnjeg Paketa proširenja i Programa ekonomskih reformi”, naglasili su.
Kao i Zeljko, i u DEI tvrde da su institucije BiH već pokrenule aktivnosti. Dodaju da su u rad tima uključeni svi nivoi vlasti, a aktivnosti se odvijaju u skladu sa dinamikom rada koju određuje Evropska komisija.
I Zeljko i DEI ističu da se očekuje da će Plan rasta imati pozivan uticaj na dinamiku integracije u EU kao i rast ekonomija i životnog standarda građana država regiona.
