Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog nasljeđa USK uskoro će poduzeti aktivnosti vezane za restauraciju i sanaciju Rimskog mosta, koji se nalazi u mjestu Stari Majdan, desetak kilometara od Sanskog Mosta. Ovaj istorijski objekat posjetili su predstavnici pomenute kantonalne ustanove, te razgovarali s mještanima ove varošice.
Prema riječima Midhate Midžić, direktorice Zavoda, u narednom periodu uslijediće izrada projektne dokumentacije, što će, kako je istakla, biti vrlo složen posao jer je most upisan u registar kulturno-istorijskih spomenika pod zaštitom Bosne i Hercegovine.
“Na poziv mještana došli smo i uvjerili se kako se objekat nalazi u vrlo lošem stanju, da ga nagrizaju poplave i zub vremena, te da dolazi do obrušavanja kamenja. U narednom periodu uvrstićemo ovaj projekat u naš plan rada, kako bi se sanacija i restauracija mogli obaviti već naredne godine”, istakla je Midžićeva.
Prema njenim riječima, situaciju komplikuje i to što je most jedina komunikacija mještana koji žive u jednom dijelu Starog Majdana sa ostatkom svijeta, a preko njega se odvija i saobraćaj. Ovaj drevni kameni most preko rijeke Gračanice bio je dio starog rimskog puta kojim se željezna ruda transportovala do rimske provincije Dalmacije, a ostaci rimskih cesta su i danas vidljivi.
Ne postoje precizni podaci kada je sagrađen, ali se pominje u starim osmanskim dokumentima iz 16. vijeka, gdje se navodi kako je vršena njegova popravka. Prema mišljenju istoričara, način gradnje mosta svjedoči o tome da su njegovi graditelji uistinu bili stari Rimljani, a pretpostavlja se kako je mogao biti izgrađen u prvom ili drugom vijeku nove ere.
Zanimljivo je da je prije nekoliko godina jedan mještanin, koji živi u blizini mosta, obavljajući građevinske radove pored svoje kuće slučajno otkopao ostatke rimskog bunara i kaldrme. U narodu ovoga kraja postoji predaja da su u prošlosti lukovi mosta bili toliko visoki da je ispod njih mogao projahati konjanik na konju.
Stari Majdan je područje bogato željeznom rudom koju su Rimljani kopali i talili, te potom razvozili širom svoga carstva, a prije njih to su činili drugi stari narodi koji su živjeli na ovim prostorima. O tome svjedoče velike naslage troske koja nastaje kao otpad u procesu taljenja željeza i koje se mogu naći u blizini mjesta.
Iskorištavanje željezne rude nastavljeno je i poslije Rimljana, u srednjovjekovnom periodu, a svoj intenzitet dobilo je u vrijeme Otomana, kada se Stari Majdan razvio u važno ekonomsko i administrativno središte.
(Nezavisne)
