SAD je zaprijetio da će pogoditi poljoprivredni izvoz EU tarifama od 17 posto u zaokretu u trgovinskom sukobu s Bruxellesom, rekla su Financial Timesu tri izvora upoznata s raspravama. Potez u posljednji čas, koji su dužnosnici EU okarakterizirali kao eskalaciju transatlantskog spora, došao je prije roka 9. juli za postizanje sporazuma između dva trgovinska diva.
Američki predsjednik Donald Trump uveo je u aprilu “recipročnu” tarifu od 20 posto, ali ju je smanjio na 10 posto do 9. jula kako bi se omogućili pregovori. Do nedavno, dužnosnici EU očekivali su da će se u pregovorima sa SAD-om carine održati na osnovnoj stopi. Nije bilo jasno hoće li 17 posto na hranu biti dodatak ostalim tarifama koje je najavio Trump ili umjesto njih.
Trump je zahtijevao da Bruxelles američkim firmama da široka izuzeća od propisa i smanji svoj trgovinski višak sa SAD-om, ali dužnosnici EU odbacili su najnovije prijedloge Washingtona o takvim izuzećima i tarifama na hranu. EU pokušava osigurati vlastite izuzeća za neke proizvode. Jedan dužnosnik iz Bruxellesa rekao je da su dijelovi aviona i alkoholna pića među robom za koju blok traži izuzeća. Dodali su da dvije strane rade na petostraničnom nacrtu “načelnog sporazuma”, ali da trenutno ima vrlo malo dogovorenog teksta.
Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije, izjavila je u četvrtak da se nada načelnom sporazumu koji bi stranama omogućio nastavak razgovora do konačnog dogovora. Međutim, Washington potiče zemlje da dogovore obvezujuće sporazume do Trumpovog roka, prenosi SEEbiz.
Maroš Šefčovič, povjerenik EU za trgovinu, upozoren je na predložene carine od 17 posto na poljoprivredno-prehrambene proizvode u četvrtak tijekom sastanaka u Washingtonu. Veleposlanici 27 država članica obaviješteni su u petak. Vrijednost izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU u SAD, uključujući proizvode poput vina, prošle je godine iznosila ukupno 48 milijardi eura.
Šefčovič je više puta okarakterizirao promjenu propisa EU kako bi odgovarala SAD-u kao crvenu liniju. Međutim, EU je također u deregulacijskoj kampanji, slabeći neke zakone o zaštiti okoliša. Zemlje EU podijeljene su između prihvaćanja nekih viših carina u zamjenu za razdoblje sigurnosti i onih koji žele uzvratiti kako bi izvršili pritisak na SAD da postignu kompromis.
Friedrich Merz, kancelar Njemačke, najveće i izvozno ovisne ekonomije EU, vrši pritisak na komisiju, koja vodi trgovinsku politiku, da se dogovori o brzom dogovoru. Želi izuzeća od Trumpovih sektorskih carina od 25 posto na vozila i 50 posto na čelik. Međutim, nekoliko veleposlanika interveniralo je na sastanku u petak kako bi inzistirali na snažnijoj akciji protiv Washingtona, prema dvjema osobama obaviještenim o sastanku.
Dva diplomata EU-a rekla su da im je rečeno da su SAD skicirale tri scenarija za 9. jula: Zemlje s “načelnim dogovorom” zadržale bi carine od 10 posto, s mogućim daljnjim ublažavanjem carina u kasnijoj fazi; Za zemlje koje ne uspiju postići takav dogovor, carine bi se vratile na razinu najavljenu u aprilu dok se ne postigne dogovor; više carine primjenjivale bi se na zemlje za koje SAD smatra da ne pregovaraju u dobroj vjeri.
Dok se EU priprema za moguću odmazdu zbog američkih carina na svoje proizvode, države članice već su odobrile protucarine na 21 milijardu eura godišnjeg američkog izvoza od 14. jula. Komisija sastavlja paket od dodatnih 95 milijardi eura, uključujući avione i hranu.
