Imajući u vidu činjenicu da i u sektoru poljoprivrede BiH uvozi preko 85 posto sjemenskog materijala, svaki domaći proizvodni kapacitet u ovom sektoru je iznimno vrijedan. Firma za proizvodnju i doradu sjemenskog materijala iz Dervente na tržište BiH godišnje plasira oko 2.000 tona sjemenskog materijala što ne zadovoljava domaće potrebe pa je širenje proizvodnje neminovno. Ovo još jednom potvrđuje činjenicu da poljoprivreda itekako može biti profitabilna privredna grana.
Iako se u ovim pogonima za proizvodnju i doradu sjemenskog materijala u Derventi po satu preradi više od 10 tona sjemenskg materijala pšenice, kukuruza, heljde, ječma, soje i drugih kultura, to ni izbliza ne zadovoljava potrebe BiH.
„Što se tiče proizvodnje sjemena, naša godišnja proizvodnja i prodaja na terenu BiH je 2.000 tona sjemena“, rekao je Aleksandar Živković, diplomirani inžinjer poljoprivrede.
Zlatko Mikerević, direktor firme za proizvodnju i doradu sjemena iz Dervente, pojasnio je kako se godišnja proizvodnja sjemenskog kukuruza kreće i do sto tona: „To, naravno nije dovoljno, ni približno, da se zadovolji tržište BiH. Inače u BiH se 85 do 90 posto sjemena svih biljnih vrsta uvozi.“
Istovremeno, zbog prekomjernog uvoza i slabe podrške, interes za poljoprivrednu proizvodnju u našoj zemlji sve je manji. I kroz obavljanje praktične nastave u ovim pogonima kod mladih se pokušava probuditi interes za poljoprivrednu proizvodnju.
„Gdje bi, na neki način, mi produbili saradnju, podigli je na viši nivo i učenicima dali do znanja da je poljoprivreda značajna jer u posljednje vrijeme je opala zainteresiranost za tu struku“, kazala je Branka Jović direktorica Stručne i tehničke škole u Derventi.
Derventa raspolaže sa oko 1.800 hektara obradivog zemljišta, a godišnje iz gradskog budžeta za podršku poljoprivredi izdvoji pola miliona maraka. Gradonačelnik Dervente, Igor Žunić rekao je:
„Pored podsticaja od države, kada se doda ovaj naš podsticaj mislim da se, ipak, poljoprivredna proizvodnja, ali na ozbiljan način, isplati.“
Činjenica da je hrana svakim danom sve skuplja i traženija, te da BiH posjeduje resurse za njenu proizvodnju, vlastima bi trebao biti poticaj da u ovom pravcu počnu strateški djelovati.
