Godinama su Bosanci i Hercegovci u zemljama Zapadne Europe bili poznati kao jeftina radna snaga. Danas odlaze svi – i mladi i stari, i visokoobrazovani i zanatlije. Domaće tržište rada sve siromašnije, a Bosna i Hercegovina sve poželjnija destinacija stranim radnicima. Kada i kako stvoriti ambijent da domaću privredu grade domaći radnici?
Iduće će godine u Bosni i Hercegovini biti 7.427 stranih radnika. Prema podacima Ministarstva civilnih poslova, više od 5.000 je zahtjeva za nove radne dozvole. Najviše ih dolazi iz Turske, Nepala, Bangladeša.
„Najviše je onih koji su zainteresirani za rad u građevinarstvu, bilježi se određeni porast broja zahtjeva, ali u svakom slučaju još uvijek je to relativno mali broj stranih radnika i oni ni u kom slučaju ne ugrožavaju naše domaće radnike“, kazala je Zorica Rulj, glasnogovornica Ministarstva civilnih poslova BiH.
Ne ugrožava, ali jeste zabrinjavajuće. S rastom broja stranih radnika dolaze i pitanja – što je s domaćim tržištem rada? Kako smo došli u situaciju da uvozimo radnike? Danas su to tesari i pekari, a što kad na red dođu liječnici?
„Pozivamo sve poslodavce da se ostvari jedna jako dobra saradnja sa biroom za zapošljavanje svih kantona i Federacijom, da se traže rješenja da što manje ima nezaposlenih osoba u Bosni i Hercegovini, a ne da se dovode stranci koji imaju puno veća primanja i oni vjerovatno će raditi i duplo vrijeme da bi dobili veće plate“, poručio je Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.
Poslodavci u isto vrijeme kažu da domaće radne snage nema. Unatoč kompliciranim administrativnim procedurama, primorani su radnike tražiti izvan granica naše zemlje.
„Na našim službama za zapošljavanje više radnika nema. To je samo statistika zbog određenih prava i benefita koje nezaposlene osobe dobijaju, a poslodavac kad da oglas, vjerujte da se na oglase više niko ne javlja. Ukoliko ne postoji domaće radne snage onda zaista poslodavac se mora okrenuti na međunarodno tržište“, tvrdi Suad Ećo, predsjednik UO Udruženja poslodavaca KS-a.
Nije trend zapošljavanja stranih radnika prisutan samo kod nas. Globalna je to pojava, ali to nije opravdanje da nam bude prihvatljivo da naši građani odlaze u Zapadnu Europu, a nama dolaze oni s drugog kraja planeta.
„Svi smo u lancu odgovorni da bi se napravio poslovni ambijent takav da privredni subjekti mogu se razvijati, nalaziti partnere i dodatno investirati, uvoditi nove proizvodne procese, završavati neke još složenije procese i dobivati složenije i većeg stepena finalizacije proizvode, to znači bolje ugovore, to znači veći prihod kompanije i tako mogu biti veći prihodi koji su određeni za plate“, objašnjava Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore FBiH.
Nužnosti duboke reforme tržišta rada, pitanja lažne statistike i razdvajanja aktivnih i pasivnih tražitelja posla svjesni su i nadležni. Konkretne korake još čekamo. Dotad, sve više praznih stanova, ugašenih poslova i zemlja koja ostaje bez ljudi.
